"NE! NE ŽELIM TO!"
"NIJE PRAVEDNO!"
"MRZIM TE!"

Ako vas dječji izlivi bijesa ostavljaju bespomoćnim i poraženim, niste sami. Istraživanja pokazuju da mala djeca mogu imati i po nekoliko ispada bijesa sedmično, a ponekad traju od 5 minuta pa skoro do sat vremena [1].

Ali šta kada bi te velike emocije mogli preusmjeriti u nešto konstruktivno—poput priče?

Tu dolazi do izražaja interaktivno pričanje priča.

Zašto dolazi do tantruma 😭

Izljevi bijesa su normalan dio razvoja. Najčešće se dešavaju zato što djeca:

  • Nemaju razvijen govor da izraze složene emocije
  • Osjećaju se preplavljeno kad se rutine promijene
  • Imaju poteškoća s kontrolom impulsa (prefrontalni korteks se još razvija)
  • Žele nezavisnost, ali još ne znaju kako je kontrolisati

Ovi ispadi nisu znak "lošeg ponašanja"—oni su prilika da djeca vježbaju vještine emocionalne regulacije.

Pričanje priča kao emocionalni alat 🌟

Istraživanja iz dječje psihologije pokazuju da pričanje priča pomaže djeci:

  • Da prepoznaju i imenuju emocije
  • Da kroz likove vide zdrave strategije suočavanja
  • Da razvijaju empatiju istražujući tuđe perspektive
  • Da se osjećaju više kontroliranima kada mogu voditi tijek priče

Kada se dječije velike emocije pretvore u "avanturu kroz priču", izliv bijesa postaje prilika za vježbanje regulacije umjesto borbe za moć.

Zašto interaktivne slikovnice funkcionišu 🧠

Interaktivne slikovnice—posebno one personalizirane—nude jedinstvene prednosti:

✅ Prepoznaju osjećaje kroz odražavanje djetetovog emotivnog stanja u priči
✅ Daju osjećaj kontrole dopuštajući djetetu da odluči šta će biti sljedeće
✅ Uče vještinama suočavanja kroz rješavanje problema likova
✅ Grade pozitivne asocijacije s umirivanjem
✅ Ojačavaju vezu roditelja i djeteta kroz zajedničko pričanje priča

Nauka iza emocionalne regulacije 🧬

Studije naglašavaju zašto pričanje priča može biti korisno za kontrolu izliva bijesa:

  • Igra zasnovana na narativu pomaže djeci da regulišu emocije eksternaliziranjem svojih osjećanja kroz priče [2]
  • Imenovanje emocija smanjuje stres i aktivira centre za regulaciju u mozgu [3]
  • Interaktivno i dijaloško čitanje poboljšava samoregulaciju, jezičke vještine i socijalno-emocionalno učenje [4]

Drugim riječima, kad djeca vide likove kako se nose s frustracijom ili ljutnjom, uče alate za upravljanje vlastitim emocijama.

Kako koristiti StoryBookly kao pomoć pri izljevima bijesa 🚀

Korak 1: Prepoznajte osjećaje

  • "Vidim da si uzrujan/a"
  • "U redu je osjećati frustraciju"

Korak 2: Napravite priču oko emocije

  • Neka dijete bude junak
  • Ogledajte situaciju (npr. odlazak iz parka, želja za igračkom)
  • Prikažite kako lik nalazi pozitivan način da se nosi sa situacijom

Korak 3: Učinite priču interaktivnom

  • Neka dijete odluči kako će lik reagovati
  • Postavljajte usmjeravajuća pitanja: "Šta junak može uraditi umjesto da viče?"

Korak 4: Ojačajte napredak

  • Slavíte kada dijete učestvuje
  • Pohvalite njihovo rješavanje problema i hrabrost

Zaključak 🌟

Izljevi bijesa su neizbježni—ali ne moraju biti destruktivni. Pretvaranjem ovih situacija u prilike za pričanje priča i refleksiju, roditelji mogu pomoći mališanima da razviju vještine emocionalne regulacije za cijeli život.

👉 Pokušajte kreirati slikovnicu pomoću StoryBookly već danas

Jer najbolji način da se izađe na kraj s ispadima nije borba—već pomoć djeci da uče kroz njih.

Reference

[1] Belden, A. C., Thomson, N. R., & Luby, J. L. (2008). Temper Tantrums in Healthy Versus Depressed and Disruptive Preschoolers: Defining Tantrum Behaviors Associated With Clinical Problems. Journal of Pediatrics. Pročitaj studiju

[2] Nicolopoulou, A., Cortina, K. S., Ilgaz, H., Cates, C. B., & de Sá, A. B. (2015). Using a narrative- and play-based activity to promote low-income preschoolers’ oral language, emergent literacy, and social competence. Early Childhood Research Quarterly. Pročitaj studiju

[3] Lieberman, M. D. et al. (2007). Putting Feelings Into Words: Affect Labeling Disrupts Amygdala Activity in Response to Affective Stimuli. Psychological Science. Pročitaj studiju

[4] Mol, S. E., & Bus, A. G. (2011). To Read or Not to Read: A Meta-Analysis of Print Exposure From Infancy to Early Adulthood. Psychological Bulletin. Pročitaj studiju